Povijest

Još u rimsko doba, Petlovac je imao velik strategijski značaj. Tik uz Petlovac, malo pravcem jugoistoka, protezao se dva metara visoki nasip kojega u pučkom sjećanju bilježimo kao “rimski šanac”, a riječ je zapravo o dijelu rimskoga limesa. Svoj obrambeni nasip Rimljani su podigli kako bi spriječili neprijatelje koji su prodirali sa sjevera. Novije naselje, današnji Petlovac osnovalo je Beljsko vlastelinstvo 1752. Zapravo je to mjesto gdje su se nalazile guste šume, započinje naseljavanje prostora i traje do 1755. izgradnjom naselja Povijesna vrela bjelodano govore o nazočnosti rimskih kolonija, koje su tijekom V. i VI. stoljeća, nakon propasti Zapadnog Rimskoga Carstva kao prostor postali poprištem naseljavanja različitih naroda.

Početkom VII. stoljeća konačno stalno se naseljavaju Hrvati, koji su zacijelo pokršteni u VIII. stoljeću. Povijesni dokumenti potvrđuju da su u IX. stoljeću prostor naselili Mađari koji stvaraju svoju državu, da bi nakon toga nastala snažna srednjovjekovna državna zajednica 1102. iz sastava Uraske i Hrvatske pod zajedničkom krunom sv. Stjepana i zajedničkoga kralja Kolomana. Prateći vjerodostojnost Kanonskih vizitacija naselje je naseljeno još tijekom srednjega vijeka i nosi naziv Baranya Szent-István, odnosno Baranjski sveti Stjepan, a prema nekim autorima samo Szent István. Naziv je dobio jer je naselje bilo u posjedu Uraskog kralja sv. Stjepana, a moguće i po radi toga što je zaštitnik mjesne crkve posvećene sv. Stjepanu.

Osmanska vladavina s početka XVI. stoljeća zapravo je donijelo iščezavanje stanovništva dok je mjesto opustošeno. Krajem XVII. stoljeća oslobođenjem Baranje turske vlasti u posjed i mjesta ulazi slavni vojskovođa i pobjednik nad osmanskom silom princ Eugen Franjo Savojski kada 1698. utemeljuje vlastelinstvo Belje. Godine 1746. u Petlovac se doseljavaju Nijemci katolici iz Elsas-Lotaringije, započeli su krčiti šume te postupno oblikovati današnje mjesto Petlovac i dali mu ime Blumendorf (selo cvijeća) što se može vidjeti i danas u nekim od starih dvorišta. Razni perivoji i labirinti od cvijeća i raslinja, a posebno na Petlovačkom groblju koje je gotovo trećina njemačko. Primjerice, 1757. mjesto ima 180 osoba, a pripadaju pod katoličku župu Luč. Mjesto ima svoga učitelja što je primjereno Nijemcima koji su držali do škole. Sve do 1782. slavili su svojega crkvenog zaštitnika sv. Vendelina, no tada im je pečuški biskup grog Eszterhazy uklonio sliku sv. Vendelina s oltara i postavio sliku Rspetog Krista, pa su otada slavili svoj god Našašće sv. Križa. Crkva je osnovana 1856. a Župna crkva sagrađena je još 1772.Petlovac Nakon što se odvojila od Župe Luč, 1859. godine prvim upraviteljem Župe Petlovac postaje Ferninand Schreir, rođ. 1827.g. u Pečuhu, gdje je završio studije i 1850. g. postao svećenikom. Bio je kapelan u Olaszu, Batakszeku, Mohaču i Popovcu Godine 1862. imenuje se za župnika Župe Petlovac, a 1864.g. je morao iz ovih krajeva otići zbog nekih sporova, pa se zamijenio sa župom Ibafa. Živeći u Ibafi uzeo je i mađarsko prezime , a Franjo Ksaver Pfleger je 1864. g. došao iz župe Ibafa u Petlovac, te je 1877.g. odlikovan zlatnim križem zbog pobožnih zasluga. Selo se brzo razvijalo da bi već 1859. dobili svoju samostalnu kapelaniju, a 1861. i samostalnu župu, čiji je prvi župnik bio Ferdinand Schreier. Zapravo selo se smjestilo nadomak vlastelinskog mlina na rijeci Karašici i velike vlastelinske žitnice koja je bila u neposrednoj blizini. U to vrijeme u mjestu postoji već osam obrtnika i to kolari, bačvari, tkalci, krojač i zidar. U Petlovcu je vlastelinstvo držalo svoje štale s volovima i skladište hrastovih šišarki. Zbog toga su mogli sami izgraditi crkvu 1795/6 od čvrstog materijala, umjesto ranije od drveta i blata.

Prva polovica XIX. stoljeća pokazuje da mjesto ima 755 stanovnika i to u 97 domova i to u poljodjelstvu na prvom mjestu u vlastelinstvu Belje. Blizina šume u znatnoj je mjeri utjecala i razvitak kolarskoga obrtništva gradeći čitava kola koja su vrlo uspješno prodavali i izvan Baranje. Tragom podataka je poznato da je na istočnom dijelu sela bila smještena vlastelinska ugljara i proizvodila je vrelo kvalitetan grabov ugljen ne samo sa selo već cijeli prostor, a poznato je kako se i Osijek tu snabdijevao i ugljenom. Petlovac je s početka XX. stoljeća imao ciglanu među onih 27 koliko ih je nekoć postojalo u Baranji. Prvi svjetski rat, ili sasvim precizno prema službenom popisu 1910. selo ima 926 stanovnika i to u većini njemačke narodnosti. Nakon burnih i tragičnih događanja nakon što se raspala Austro-Ugraska monarhija 1918., južni dio Baranje pripojen je novoj Kraljevini SHS s odredbama Tianonskog mirovnog ugovora od 4. lipnja 1920. čime je većina naziva mjesta preimenovana, pa je tako i ovo selo postalo Petlovac. Slijedom popisa iz 1921. Petlovac broji 1196 stanovnika s rastom stanovnika i dalje.

Završetkom Drugog svjetskog rata 1944. tu u Baranji, odnosno svibnja 1945. većinsko njemačko pučanstvo se iseljava iz Petlovca, a u njihove prazne domove nova vlast dovodi ljude iz Međimurja, zbog sličnosti zemljišta i susjedstva s Mađarskom. Već 1948. selo broji 1227 stanovnika, da bi danas imao prema popisu iz 2001. ima 874 stanovnika. Demografska slika i ovoga mjesta Baranje u XXI. stoljeću je zabrinjavajuća i kreće se crtom laganog iščezavanja.

Сачак (Ламперия) http://www.emsien3.com/sachak от ЕМСИЕН-3
Дюшеме http://www.emsien3.com/дюшеме от EMSIEN-3

Javite nam se

Općina Petlovac

Rade Končara 31
31 321 Petlovac

Tel.: 031/747 090 
Fax.: 031/747 060

Imate li pitanja za nas?

Slobodno nas kontaktirajte na e-mail ili na sljedeće brojeve telefona:

Načelnik: 031/747 090 
Računovodstvo: 031/747 070 
Komunalni redar i pravnik: 031/747 176 
Fax.: 031/747 060

E-mail: opcina@petlovac.hr

Služba za informiranje

Trebate informacije? Ukoliko trebate informacije koje ne možete pronaći na stranicama, javite se službeniku za informiranje: Slavica Ivković.

Mapa stranica

Ne možete pronaći traženo? Stranice općine Petlovac nude Vam napredno pretraživanje - dovoljno je u polje "traži" pri vrhu stranica upisati željeni pojam i pretraga počinje automatski. Također pregledom "Mapa stranica" možete vidjeti sve stranice, kao i objave.

Prijava nepropisno odbačenog otpada

Sukladno odredbi čl. 36. st. 2. Zakona o održivom gospodarenju otpadom obveza Općine Petlovac je uspostava sustava za zaprimanje obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu, te uspostava sustava evidentiranja lokacija odbačenog otpada. Ukoliko primijetite nepropisno odbačen otpad potrebno je popuniti priloženi obrazac i isti dostaviti na adresu Općina Petlovac Rade Končara 31 31 321 Petlovac, mob: 031/747-176  ili na e-mail: redar@petlovac.hr

 Obrazac

Prognoza vremena

Rain

6°C

Petlovac

Rain
Humidity: 89%
Wind: S at 22.53 km/h
Saturday
SP_WEATHER_RAIN_AND_SNOW
1°C / 7°C
Sunday
Partly cloudy
0°C / 6°C
Monday
Partly cloudy
-1°C / 5°C