BARANJSKO PETROVO SELO (Peterd/Petarda)

Spominje se podatkom iz 1349. što se vezuje za pogranične zone južne Ugarske, vidljivo je da je Petard susjedno selo sa Beremendom. Kod sličnih carskih diploma i privilegija iz znatno ranijih razdoblja bilo je zapravo teško točno odrediti jedno ili drugo mjesto, a i slijedom sličnosti u samom nazivu mjesta. No, ono što može biti zasigurno i pouzdano tvrditi jest njen slavenski izvornik, a uostalom danas je to mjesto pripojeno Hrvatskoj i službeno rabi naziv Baranjsko Petrovo Selo. Zacijelo prvi poznati izvornik, diploma ili tako što, bilježi se 1299.Upravo tada je u nekom sudskom sporu bio pozvan Balint Peterdi sa svojim rođacima. Među kojima su bili Filip i njegov brat Domagoj na strani Korogana. U spor je pozvan bio i Lovro sin Nandorov Kmeđi i njegov brat. Njih su u spor uključili u Majšu i Dardi. Godine 1330. još je nekoliko plemenitaških obitelji sa područja Baranjske županije bilo uključeno. /pretpostavlja se da su oni bili Kan(ske) narodnosti/, Petar Šikloši u čiju jest korist svjedočio Eroš Peterdi, sin mu Benedek, tom je zapravo prigodom istakao, kako su zemlje kraljevske jednostavno oduzete Šiklošanima, a zapravo ranije oduzete izvjesnom Peteru Šiklošuiu. U okviru posjeda i dijela posjeda oko Peterdia nasljednik dijela bio je preminuli Bozeče Peterdi koji se na toj adresu i nalazio 1348. On je 5. svibnja od kralja Ladislava primio istu na dar, sa sinom Mirkom Bečei, a u sporu u njihovu je korist svjedočio Andrijai Ladislav. Nadalje, godine 1349. prigodom obilaska pograničnih posjeda pripadala je zemlja, odnosno posjed Andriji Peterdi i sinu Ladislavu. Zacijelo da je cijelo razdoblje srednjovjekovlja zapravo izmjenično se mijenjalo u stalnim izmjenama vladara, mogli bismo kazati, posjeda, i kada je riječ o današnjoj modernoj Petardi. U nastupajućim godinama mijenjat će se zapravo broj poreznih obveznika, pa tako bilježimo 1554., 13; 1571., 26; 1582., 25. Godine 1721. u kronici crkvenog djelovanja je zapisano: /.../ "Ispripovijedali su da je uz cestu na mjestu staroga naselja Petarde postoji jedna od cigle izgrađena sa kamenom kombinirana crkva što je posvećena sv. Lovri, đakonu i mučeniku u čast i slavu. Istina krovište više ne postoji, a i dio zidova je u ruševnom stanju, ali mještani i dalje oko crkve pokapaju svoje mrtve... /.../" Petarda je prema turskim defterima bila naseljena i tijekom osmanske vladavine. Nakon slavne pobjede kod obližnjeg Nađharšanja u kolovozu 1687., posjed i samo mjesto Baranjsko Petrovo Selo ulazi u posjed vlastelinstva Darda. Poplavno tlo koje je bilo u okolnim područjima činilo je gotovo trećinu sveukupnoga prostora. Rijeka Drava, ali i Karašica sve do uređenja s početka XIX. stoljeća, nakon učestalih poplava ostavljaju znakovite tragove, podosta ribe u močvarištima. Tu se ponajviše uzgajao kukuruz, a selo je u to vrijeme imalo i svoga obrtnika čizmara. Nekoć je tu vodila pruga koja je ukinuta 31. srpnja 1966. kao jedna od brojnih u to vrijeme ne isplativih pužnih pravaca. Prema popisu stanovnika iz 2001. selo ima 570 stanovnika. U selu postoji Područna osnovna škola OŠ "Šećerana", nogometni klub i aktivno kulturno umjetničko društvo koje njeguje starine i čuva ih od zaborava.